Category: Turizam

skier-skiing-mountains-2048×1367

Skijalište “Bukova glava”

Skijalište Bukova glava, nazvano po istoimenom vrhu brda nadomak Srebrenice niklo je pred Olimpijadu u Sarajevu na inicijativu nekolicine zaljubljenika u zimske sportove, a rađeno je sredstvima SOFK-e Srebrenica i uz pomoć volontera i članova Planinarsko-skijaškog društva koje je u međuvremenu osnovano. Na skijalištu su, posebno vikendom, bile desetine starih i mladih Srebreničana, a dolazili su i gosti iz drugih gradova. Najviši vrh Javora je 1344 m. Organizovane su škole skijanja i počela su se održavati takmičenja. Jedna grupa mladih Srebreničana je čak na državnom prvenstvu u skijanju i sankanju za mlade do 18 godina predstavljala reprezentaciju Bosne i Hercegovine na Šarplaninskom kupu održanom na Popovoj Šapki, planini pored Tetova u Makedoniji. Dolazile su i organizovane grupe mladih izviđača iz Beograda i Splita. Više informacija na zvaničnoj stranici: Javor ski centar

Read More
stari-grad-klotijevac

Srednjovjekovni gradovi i utvrđenja

STARI GRAD SREBRENIK

Stari grad Srebrenik je jedan od najsačuvanijih i najbolje lociranih starih gradova iz okoline Srebrenice.

Smješten je neposredno na istočnom uzvišenju iznad Srebrenice. Potiče iz XII stoljeća, a arheološka istraživanja su pokazala da je više puta rušen i građen. Zadnji put grad je obnovljen po dolasku turske uprave za potrebe vojske i logistike.

U 2006. godini stari grad Srebrenik je proglašen za nacionalni spomenik prve kategorije.

KLOTJEVAC – SREDNJOVJEKOVNI GRAD

Smješten na strmoj stijeni iznad Drine. Pošto je većina srednjovjekovnih bosanskih gradova građena na uzvišenjima pa tako i ovaj grad imao je odbrambeni karakter. Imao je dobru preglednost tog dijela kanjona Drine.

Činjenica da se samo 7 km nizvodno nalazi još jedna srednjovjekovna utvrda- srednjovjekovni grad Đurđevac, pokazuje istorijsku važnost ovog kraja.

Nekropole stećaka „razasute” u tom području opštine Srebrenica a koje gravitiraju u okolini Klotjevačkog grada kao što su: Mramorje kod sela Ljeskovik, Zaelisije, Urisići, Lubničko brdo i druga pokazuju kontinuitet življenja odavnina na ovim prostorima.

KLIČEVAC-GRAD

Duboko u kanjonu rijeke Zelenog Jadra, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze se ruševine tvrđave s četverokutnim kulama, koja je sredinom 15. st. imala i svoj upravni kotar, koji se zvao Trebotići. U pisanim izvorima spomenut je samo u turskim Srednjovjekovni defterima iz 1468/69 i 1485.god.

Glavna utvrda ili Gornji grad smješten je na najvišoj koti brežuljka. Udaljenost između prve kule i glavnog utvrđenja jeste oko 130 metara, a međusobno su povezane bedemom čiji su ostaci vidljivi.

Za svaki stari grad u Bosni i Hercegovini vežu se različite legende, pa tako i za Kličevac. Usmena predaja za ovaj grad kaže da je bio teško osvojiv. Prepredali su stari stoljećima da su, kada je osvojen grad (vjerovatno se misli na osmansko osvajanje), otvoreni i hambari sa žitom. Žito se prosulo niz padine grada, a rijeci Jadar je nekoliko dana trebalo da odnese svo žito. Druga je legenda o načinu na koji se gradio grad. Legenda kaže da je gradnja u početku tekla sporo zbog nepristupačnosti terena i da je vrlo teško bilo dostaviti kamen iz Jadra. Zbog toga su naložene velike vatre na kojima se grijao kamen i onda se s ruke na ruku brže prebacivao na potrebno mjesto.

ĐURĐEVAC

Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi ostaci kvadratne kule i dvorišta (30,5×7 m), mjestimično visoki do 3 m, na padinama prema Drini ima ostataka i vanjskog bedema (dužine oko 25 m), u izvorima se spominje 1444. zajedno sa predgrađem.

Read More
setaliste

Izletište i šetalište “Guber”

Nedaleko od Srebrenice na nadmorskoj visini od 560 m nalazi se najpoznatije srebreničko izletište ”Guber”.

Staza (šetalište) koja vodi do izletišta prolazi kroz netaknuti prirodni krajolik koji je obrastao četinarskim i listopadnim šumama te daje posebne ambijentalne vrijednosti. Razlozi za posjetu ovog izletišta su višestruki, u dužini od 2.5 km netaknute prirode nalazi se nekoliko ljekovitih izvora.

Posjetioci takođe mogu da se odmore, popiju piće ili ručaju u restoranu ”Guber” koji se nalazi na samom šetalištu. Duž šetališta se nalaze klupe, kao i šadrvani/ljetnikovci na kojima posjetioci mogu da predahnu i uživaju u svježem vazduhu i prekrasnoj prirodi.

Guber banja je najpoznatija po svojim ljekovitim vodama koje zbog svojih jedinstvenih fizičkih i hemijskih osobina prevazilaze najpoznatije ljekovite mineralne izvore Evrope i svijeta. Izvora je mnogo ali se posebno izdvajaju: Crni Guber, Očna voda, Ljepotica, Mali Guber, Sinusna voda i Kožna voda. Izvori su bogati kalcijumom, magnezijumom, bakrom, kobaltom, niklom, manganom i dr.

Podaci: Turistička organizacija Srebrenica

Read More
878-1

Kuće Osaćanke

Stara oblast Osat nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske i prostire se od Višegrada pa sa lijeve strane rijeke Drine sve do Srebrenice. Prvi put se u pisanim dokumentima pominje u srednjem vijeku u ugovoru između ugarskog kralja Sigismunda i despota Stefana Lazarevića 1426. godine. Osaćanka se sastoji od dva dijela – kuće i sobe. Kuća je mjesto gdje gori vatra, gdje se kuva i objeduje i gdje se obavljaju i drugi poslovi i ona je najvažniji prostor višečlane patrijarhalne zajednice. Soba je namijenjena za svečanosti i boravak čeljadi zimi.

Read More
stecci-nacionalni-park-Drina-11

Nekropole stećaka

Stećci su srednjovjekovni spomenici koji se u Bosni podižu i postavljaju na grob pokojnika, a razasuti su po bezbrojnim grobljima, po raznim brdskim i planinskim visovima, često usred planinskih pustoši.

Osnovni oblici su im: ploča, sanduk i sljemenjak.

Stećci se podižu najviše između XIII i XVI vijeka. Ova vrsta spomenika obično se pripisuje pripadnicima jeretičke crkve bosanske (Bogumilima), ali su i pripadnici drugih vjerskih zajednica (katolici, pravoslavci) obilježavali svoje grobove ovom vrstom stećaka. Među najljepše stećke u BiH spada stećak Stjepana I Kotromanića u Donjoj Zgošći kod Kaknja a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Na prostoru opštine Srebrenica nalazi se oko 50 lokaliteta sa ukupno 950-1000 stećaka.

Najznačajnije nekropole stećaka su: Potočari, Pećišta, Gostilj, Bostahovine, Staroglavice, Sućeska, Klisa, Srebrenica, Skenderovići, Kutuzero, Podravanje, Palež, Lubnice, Karačići, Urisići, Ljeskovik, Klotjevac, Đurđevac, Poljak, Trubari, Zgunja i dr.

Read More
nacionalni-park-Drina-46

Nacionalni park “Drina”

Nacionalni park Drina je najmlađi Nacionalni park u Republici Srpskoj i BiH.

Jedni od turističkih simbola Nacionalnog parka Drina su – vožnja kanjonom rijeke Drine i Pančićeva omorika. Nacionalni park ima veliki broj velelepnih vidikovaca koji su raspoređeni duž planinarskih staza Klotjevac – Ljeskovik – Bijele vode i Bijele vode – Stublić – Šarena bukva.

Za ljubitelje ribolova preporučujemo lokaciju jezero Perućac, a za ljubitelje lova specijalno lovište Sušica. Što se tiče kulturno-istorijskog naslijeđa u Nacionalnom parku se nalaze dva srednjovjekovna grada Đurđevac i Klotjevac, kao i veliki broj stećaka.

Podaci: Turistička organizacija Srebrenica

Read More
municipium01

Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani

Javna ustanova Arheološki muzej „Rimski municipium” Skelani, osnovana je Odlukom Vlade Republike Srpske 04.03.2010. godine, kao centralna muzejska ustanova za upravljanje zaštićenim područjem arheološkog kompleksa Skelani, a na osnovu Odluke o utvrđivanju arheološkog kompleksa Skelani kulturnim dobrom od izuzetnog značaja koja je donešena na 29. sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 22.04.2009. godine.

Prva arheološka iskopavanja u Skelanima izvedena su 1896 – 1898 godine od strane poznatog arheologa Karla Pača. Na inicijativu Narodne biblioteke u Srebrenici a zahvaljujući iskusnom arheologu Mirku Babiću iz Bijeljine u Skelanima su 2008. godine, nakon punih 112 godina vršena zvanična arheološka istraživanja u trajanju od 5 sedmica. Na tom prostoru naišlo se na rimske zidove iste građevine za koju se pretpostavlja da je bila najznačajniji objekat rimskog naselja u Skelanima i da je služila za gradsku vijećnicu.

Read More
jezero-perucac-7

Jezero Perućac

Perućac je vještačko jezero u Bosni i Hercegovini i Srbiji kod mjesta Perućac, opština Bajina Bašta, Srbija. Nastalo je pregrađivanjem toka Drine, za potrebe hidroelektrane “Bajina Bašta”. Akumulacija je dugačka 54 km i prostire se kroz kanjon do Višegrada. Jezero se nalazi u prirodnom zavoju kanjona rijeke Drine i obavija planinu Taru, mijenjajući smjer toka od sjevera prema jugoistoku. Na desnoj obali jezera nalazi se Nacionalni park Tara dok se sa druge strane nalazi Nacionalni park Drina.

Jezero obiluje raznim vrstama ribe i pogodno je za sportski ribolov, splavarenje, ronjenje i plivanje, kampovanje, vožnje brodom do Višegrada, kajaking, jedrenje na dasci. Na jezeru se nalazi uređeni dio plaže za posjetioce, a jedna od najvećih turističkih aktivnosti jeste “Pančićeva regata”.

Zbog samog položaja jezera, njegovih velikih razmjera i uticaja klime na ovom području, samo su dva mjeseca tokom godine idealna za pravi ljetnji odmor koji podrazumijeva kupanje – juli i avgust. Temperatura vode rijetko kada prelazi 22 C. Pored čiste vode, idealne po svojoj temperaturi za plivanje i bogatstva ribe koje će privući brojne pecaroše, ovo jezero nudi i mnoštvo drugih atrakcija i prirodnih ljepota za svoje posjetioce.

Podaci: Turistička organizacija Srebrenica

Read More